BEOGRADSKI GAJRET OSMAN ĐIKIĆ: 100 GODINA OD OSNIVANJA

Ključne riječi: Gajret, Beogradski Gajret, društvo, muslimani, student, pitomci, Gajretov Dom, Osman Đikić, školovanje.

Sažetak: Predmet naseg istrazivanja je djelovanje i historijska uloga kulturno-prosvjetnog drustva "Beogradski Gajret Osman Dikić". Rad se zasniva na istraživanjima opsežne arhivske grade, koju predstavlja, najvećim dijelom, sačuvana arhiva samog društva Gajret, koja je pohranjena u Arhivu Bosne i Hercegovine, Historijskom arhivu i Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, zatim Arhivu Jugoslavije, Arhivu Srbije i Arhivu SANU-a u Beogradu. Pomenuta grada je sistematizovana i tematski sređena, što je znatno olakšavalo njeno korišćenje. Najveći dio ove grade odnosi se na Školsku politiku (zahtjevi za stipendije, potpore, mjesta u internatima), zatim izvještaji nižih organa Društva Glavnom odboru, kao i uputstva i raspisi Glavnog odbora nižim tijelima. Važnu građu, koja ima vrijednost historijskog izvora, predstavljaju Gajretove publikacije, prije svega, list i kalendari, koji su kao organi Društva pratili njegov rad, donosili najvažnije vijesti o njegovoj organizaciji, članstvu i svim ostalim aktivnostima. U nedostatku drugih izvora ovi podaci, prvenstveno faktografskog karaktera, bili su od prvorazredne važnosti. Cilj ovog rada jeste da pokaže historijske uslove i okolnosti pod kojima je društvo Beogradski Gajret Osman Đikić nastalo, 20 godina nakon osnivanja Gajreta u Sarajevu. Zatim, da odgovori na pitanje kako i u kolikoj mjeri je ono u periodu svoga postojanja uspjelo u ispunjenju, odnosno ostvarenju svog prvog i osnovnog cilja, a to je potpomaganje školovanja muslimanske omladine, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, na Univerzitetu i na drugim visokim školama u Beogradu. Sigurno je, da je "Beogradski Gajret", osnovan 1923. godine, nastavio kulturno-prosvjetnu misiju sarajevskog Gajreta, i omogućio školovanje muslimanskoj mladeži, posebno od 1932. godine, kada je za te potrebe sagrađen Gajretov studentski Dom, kroz koji je prošlo nekoliko stotina studenata, uglavnom pripadnika islamske vjere. Naročito je velika zasluga "Beogradskog Gajreta" u školovanju muslimanske ženske omladine i u tome je veliku ulogu imalo formiranje ženskog internata 1926. godine, u kome su bile smještene djevojke s dosta pristojnim uslovima življenja. "Beogradski Gajret" je odigrao nemjerljivu ulogu u emancipaciji ženske omladine, izvlačeći je iz siromaštva i podređenog položaja da u Beogradu iskorači na pozornicu društvenih i kulturnih zbivanja. Pored ispunjenja osnovnog cilja - školovanje omladine, "Beogradski Gajret", je posvetio punu pažnju narodnom prosvjećivanju putem popularnih predavanja, raznih tečajeva, muzičke i diletantske sekcije, osposobljavanju modernog zanatlijskog podmlatka, širenju zadrugarstva i zadružnih ideja i afirmacije ideje zajedništva ljudi različitih vjeroispovijesti.