knjizevna logorologija, logor Jasenovac, kultura sjećanja, figura Muselmanna, trauma, toposi neiskazivosti.
Sažetak
U radu se problematiziraju toposi neiskazivosti u pripovijesti ćamila Sijarića Oslobođeni Jasenovac, u okviru problematike književne logorologije. Cilj rada je osvijetliti ključna mjesta pamćenja odnosno reprezentacije logora Jasenovca putem medija književnosti, u okviru kulture sjećanja (naročito kroz prizmu fašizam/antifašizam). Rad treba da odgovori na pitanja mozemo li zbiljski govoriti o (ne)mogućoj centralizaciji subjekta svjedočenja o proživljenom logorskom iskustvu (kroz ličnost Martina Sedlara-figure Muselmanna), kao i objektivnoj reprezentaciji vizuelnog šoka (kroz lik pripovjedača), te kako govoriti o pripovijednom procesu rekonstrukcije različitih traumatskih iskustava. Rad je bio analiziran kroz neka od promišljanja teoretičara sa južnoslavenskog područja koji su se bavili ovom problematikom poput Renate Jambresić-Kirin i Ivana Kostića.
